Zvanični Zagreb uslovljava zatvaranje poglavlja 23 i 31 rješavanjem bilateralnih sporova
Hrvatska je državama članicama Evropske unije poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka.
Dio tih zahtjeva Zagreb direktno vezuje za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i 31 (Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Kako Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje iz diplomatskih izvora, Hrvatska je dokument proslijedila ostalim državama članicama početkom ove sedmice.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi Evropskoj uniji“. Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Šest zahtjeva u okviru Poglavlja 23
Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata devedesetih godina i svrstana je u Poglavlje 23. Ono je, uz Poglavlje 24, jedno od dva ključna poglavlja koja se odnose na vladavinu prava. Ta dva poglavlja prva se otvaraju, a posljednja zatvaraju u pristupnim pregovorima, dok napredak u njima određuje tempo cjelokupnog procesa pristupanja.
– Odšteta za zatočene u logoru Morinj. Prema dokumentu, od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine u logoru je bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, uglavnom sa dubrovačkog područja.
– Očuvanje spomen-ploče u Morinju. Ploču su ministri dvije zemlje zajednički otkrili 10. oktobra 2022. godine, sa tekstom koji je predložila crnogorska strana. Hrvatska navodi da je oko ploče u međuvremenu postavljen veći metalni okvir, očigledno namijenjen panelu kojim bi ploča mogla da se prekrije, osim tokom zvaničnih komemoracija.
– Promjena imena gradskog bazena u Kotoru. Bazen nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991. i 1992. godine. Zbog toga su, kako se navodi, hrvatski klubovi odbijali da igraju na tom bazenu, a reprezentacija je prijetila bojkotom Super finala Svjetskog kupa 2025. godine. Bojkot je izbjegnut premještanjem utakmica Hrvatske u Budvu.
– Rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
– Procesuiranje ratnih zločina, uključujući i odgovornost po komandnoj liniji. Prema navodima Zagreba, u Crnoj Gori po tom osnovu nema nijedne presude.
– Rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica, uključujući 51 porodicu iz Tivta i druge iz Boke kotorske. Njihovi zahtjevi nijesu riješeni uprkos pravosnažnim presudama ili dugotrajnim postupcima. Zagreb to poredi sa zakonom iz 2021. godine, kojim je zemljište u uvali Valdanos vraćeno bivšim vlasnicima, pretežno pripadnicima albanske manjine, i upozorava na nejednak tretman u sličnim slučajevima.
Brod Jadran i granica
Preostala dva zahtjeva vezana su za Poglavlje 31. Crna Gora to poglavlje ne može da zatvori od 2024. godine zbog hrvatske blokade, koja je uslijedila nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
– Povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. godine izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
– Granica. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi da poštuje nekadašnju granicu između dvije republike, u skladu sa principom uti possidetis juris, koji je potvrdila Badinterova komisija. Traži i potpisivanje ugovora o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte. Nakon rješavanja kopnene granice, Hrvatska bi bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez određivanja rokova.
Zašto je ovaj dokument važan?
Zajednička pozicija EU je dokument kojim države članice utvrđuju stav Unije o otvaranju ili zatvaranju pojedinog pregovaračkog poglavlja, uključujući mjerila koja država kandidat mora da ispuni.
Nacrt sastavlja Evropska komisija nakon što država kandidat preda svoju pregovaračku poziciju za određeno poglavlje. Komisija u njemu procjenjuje koliko je zemlja uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim i predlaže uslove koje mora da ispuni.
Nacrt potom razmatraju diplomate svih 27 članica u Radnoj grupi Savjeta EU za proširenje. Tu se vodi stvarna politika, jer države članice mogu da traže izmjene, dodatne uslove ili odlaganje.
Ambicije Crne Gore
Crna Gora je najviše od svih kandidata napredovala u procesu proširenja i smatra se najizvjesnijom budućom članicom Evropske unije. U pregovorima o članstvu privremeno je zatvorila 21 poglavlje, dok još 12 čeka na zatvaranje.
Cilj Vlade u Podgorici je da pregovore okonča do kraja ove godine. S obzirom na kalendar i broj preostalih poglavlja, riječ je o veoma ambicioznom, ali ne i neizvodljivom planu. Ipak, evropski zvaničnici sve češće pominju mogućnost da pregovori budu završeni početkom 2027. godine.
Države članice EU su u aprilu odobrile početak izrade nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos nagovijestila je da bi ugovor mogao biti potpisan već naredne godine, na ljeto.
Za otvaranje i zatvaranje svakog poglavlja, kao i za konačan tekst Ugovora o pristupanju, neophodna je saglasnost svih država članica.
Pošto se zajednička pozicija usvaja jednoglasno, svaka država članica ima faktičko pravo veta. Upravo u ovoj fazi članice često postavljaju rješavanje bilateralnih sporova kao preduslov za napredak države kandidata. Tek kada se sve članice slože, nacrt postaje zajednička pozicija EU. Ona se kandidatu predstavlja na međuvladinoj konferenciji, na kojoj se poglavlje formalno otvara ili privremeno zatvara.
Saglasnost svih članica potrebna je i za ratifikaciju pristupnog ugovora.
Da Zagreb ne namjerava da odustane od svojih zahtjeva, nagovijestio je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU 12. oktobra u Luksemburgu, šef hrvatske diplomatije rekao je novinarima da se zahtjevi Zagreba odnose na nasljeđe raspada bivše države i Domovinskog rata, kako se u Hrvatskoj naziva rat iz devedesetih godina. Prema njegovim riječima, riječ je o ljudskim pravima.
„Ovdje govorimo i o vladavini prava. To su temeljna prava. U ovih 20, odnosno 35 godina, nijedno pitanje nije zatvoreno“, upozorio je Grlić Radman.
Podrška Crnoj Gori, ali uz nacionalne interese Hrvatske
Hrvatska u dokumentu ističe da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO. Navodi i da je Crnoj Gori ustupila hrvatski prevod pravne tekovine EU, vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku članstvu Crne Gore u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. godine predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja. Taj dokument podijelila je i sa državama članicama i Evropskom komisijom. Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025. godine, a ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se tokom 2026. godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska poručuje da želi da olakša, a ne da opstruiše pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, te da su njeni zahtjevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.