“To što mi neđe držimo u Grčkoj i Hrvatskoj određene rezerve ne znači da u slučajevima krize možemo na te rezerve i računati, jer može doći do nekog prekida, može doći do prekida dobre volje”, kazao je Gajević
“Pred nama je jedna veća inflacija”
Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže analitičarMarko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske, piše RTCG.
Iz Međunarodne agencije za energetiku upozorili su da se globalna energetska tržišta ni tokom 2027. vjerovatno neće vratiti na stanje prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana. Ističu da rast cijene nafte i poremećaji u snabdijevanju predstavljaju ozbiljnu prijetnju svjetskoj ekonomiji.
Analitičar i inženjer rudarstva Marko Adžić ocjenjuje da će cijenu barela u budućnosti odrediti prohodnost kroz Ormuški moreuz, a nepoznanica je, ističe, šta će se dešavati na relaciji Huti – Saudijska Arabija.
“Ukoliko dođe do novih ratnih dešavanja na Bliskom istoku, bilo u Saudijskoj Arabiji ili Iranu, možemo očekivati čak barel da skoči do 140 ili 150 dolara”, kaže Adžić.
Odluka američke administracije da odloži sankcije Rusiji i omogući isporuku dizela na tržište SAD-a usporila je rast cijena, ali je, prema riječima Adžića, Evropa ta koja trpi posljedice, tako i Crna Gora koja je uvozno zavisna.
“Naivno smo se udaljili od ruskih jeftinih energenata i sada ispaštamo, i pred nama je jedna veća inflacija”, ocijenio je.
Da stabilizacije na tržištu energenata neće biti ni ove, a vjerovatno ni narednih godina, smatra ekonomista Stevan Gajević, naročito, kako kaže, nakon izraelskih izbora, đe se i dalje zvecka oružjem. Ističe da Crna Gora ima mogućnosti da zaštiti životni standard i obezbijedi stabilno snabdijevanje gorivom.
“Prvi problem jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi naftnih derivata. Crna Gora je nedavno počela njihovo ozbiljno formiranje i prema zvaničnom izvještaju, značajan dio rezervi, oko 40%, skladišti se u Hrvatskoj i Grčkoj. To nije neuobičajena praksa na evropskom nivou, ali u uslovima ozbiljne međunarodne krize kakva bi mogla da se desi, postavlja se pitanje njihove brze i sigurne dostupnosti”, upozorava Gajević.
A strateške rezerve nijesu mehanizam za trajno snižavanje cijena goriva, ali jesu pretpostavka za sigurnost snabdijevanja. Još povoljnija okolnost bi bila, kategoričan je Gajević, da smo osposobili postojeće kapacitete u Luci Bar, Bijelom Polju, Boki Kotorskoj…
“Moj stav je uvijek bio da se sve te rezerve treba da dovuku kući. Da kažem, to što mi neđe držimo u Grčkoj i Hrvatskoj određene rezerve ne znači da u slučajevima krize možemo na te rezerve i računati, jer može doći do nekog prekida, može doći do prekida dobre volje”, navodi Gajević.
Adžić ocjenjuje da je skladišta trebalo obnoviti ranije, a napuniti ih kada su cijene goriva bile niže.
“I ne znam kako ćemo mi buduću cijenu i skokove cijene benzina i dizela kontrolisati”, kazao je Adžić.
Iz Svjetske banke upozoravaju da globalno energetsko tržište ulazi u period velike neizvjesnosti.
Analitika
