Oduzimanje dozvole za rad Alta banci u Srbiji, privođenje njenog vlasnika i ukidanje odobrenja za rad povezanoj platnoj instituciji u Crnoj Gori otvorili su ozbiljna pitanja o poslovanju finansijske grupacije u regionu. U Śevernoj Makedoniji uvedena je privremena uprava nad Alta bankom, uz ograničenja za klijente.
Finansijska grupacija Alta našla se u centru jedne od najozbiljnijih regionalnih finansijskih afera posljednjih dana. Događaji koji su počeli u Srbiji ubrzo su dobili međunarodnu dimenziju, a posljedice se ośećaju i u Crnoj Gori i Śevernoj Makedoniji.
Slučaj otvara brojna pitanja: kako je došlo do urušavanja poslovanja banke, što se dešavalo sa novcem, kakva je odgovornost rukovodstva i regulatornih institucija i jesu li interesi klijenata dovoljno zaštićeni?
SRBIJA: Alta banka ostala bez dozvole, pokrenut stečaj
Narodna banka Srbije oduzela je 30. oktobra dozvolu za rad Alta banci, nakon pogoršanja njenog finansijskog stanja i procjene da su ugroženi interesi deponenata.
Nakon toga pokrenut je stečajni postupak, a za stečajnog upravnika imenovana je Agencija za osiguranje depozita.
Posebnu pažnju javnosti izazvalo je privođenje vlasnika banke Davora Macure i još dvojice odgovornih lica.
Prema navodima srpskog Tužilaštva za organizovani kriminal, postoji sumnja da je iz bankarskog trezora neovlašćeno iznošen novac, čime je navodno pribavljena protivpravna imovinska korist od oko 45 milijardi dinara.
Riječ je o izuzetno ozbiljnim optužbama koje će biti predmet daljeg postupka. Krivica osumnjičenih nije pravosnažno utvrđena.
Za klijente banke posebno je važno pitanje osiguranih depozita. U Srbiji je zakonski limit osiguranja 50.000 eura po deponentu, dok će se potraživanja iznad tog iznosa namirivati u skladu sa stečajnim postupkom i raspoloživom imovinom banke.
CRNA GORA: CBCG oduzela odobrenje Alta Pay Group
Posljedice su se vrlo brzo osjetile i u Crnoj Gori.
Centralna banka Crne Gore donijela je 1. novembra odluku o oduzimanju odobrenja za pružanje platnih usluga kompaniji Alta Pay Group DOO Podgorica.
Prema obrazloženju CBCG, u sprovedenom postupku utvrđeno je da više nijesu ispunjeni zakonski uslovi za obavljanje ove djelatnosti.
Važno je naglasiti da Alta Pay Group nije banka i da nije primala klasične depozite građana i privrede.
CBCG je 3. novembra saopštila da nema zaostalih niti neizvršenih platnih naloga ove institucije. Prema objavljenim podacima, tokom njenog poslovanja realizovano je 851.527 platnih naloga, prosječne vrijednosti 63 eura, kao i 468 novčanih doznaka.
Centralna banka tvrdi da novac građana i privrede nije ugrožen i da platni sistem Crne Gore funkcioniše redovno.
Ipak, ostaje važno pitanje poslovanja ove institucije, njenih vlasničkih veza i razloga zbog kojih je regulator zaključio da više ne ispunjava zakonske uslove.
ŚEVERNA MAKEDONIJA: Privremena uprava i ograničenja za klijente
Situacija u Śevernoj Makedoniji izazvala je dodatnu zabrinutost.
Alta banka u Bitolju stavljena je pod privremenu upravu Narodne banke Śeverne Makedonije nakon problema u njenoj matičnoj strukturi u Srbiji.
Uvedene su mjere ograničenja raspolaganja novcem, uključujući limit od 10.000 denara sedmično za određene isplate i plaćanja karticama fizičkih lica.
Privremena uprava ima zadatak da zaštiti imovinu banke i interese deponenata, dok regulator procjenjuje mogućnosti za stabilizaciju poslovanja.
Ova situacija pokazuje koliko poslovne i vlasničke veze finansijskih institucija mogu uticati na klijente u različitim državama.
ADDIKO BANKA: Još jedna važna posljedica slučaja Alta
Događaji su uticali i na planove vezane za preuzimanje banaka iz grupacije Addiko.
Raiffeisen Bank International saopštio je da nakon oduzimanja dozvole Alta banci u Srbiji više ne očekuje da Alta Group dobije regulatorna odobrenja za planirano izdvajanje i preuzimanje dijela Addiko poslovanja.
To znači da RBI očekuje da zadrži Addiko banke u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Riječ je o značajnom poslovnom preokretu koji može uticati na buduću strukturu bankarskog tržišta u regionu.
KLJUČNA PITANJA NA KOJA JAVNOST ČEKA ODGOVORE
Slučaj Alta otvara niz pitanja koja zahtijevaju odgovore nadležnih institucija:
- Kada su regulatori prvi put uočili ozbiljne probleme u poslovanju banke?
- Jesu li postojali raniji signali upozorenja i zašto eventualno nijesu ranije preduzete mjere?
- Kakva je bila struktura vlasništva i upravljanja povezanim kompanijama?
- Jesu li postojale značajne transakcije između povezanih pravnih lica?
- Kako će biti zaštićeni interesi klijenata u Srbiji i Śevernoj Makedoniji?
- Koje su posljedice za poslovne partnere i korisnike platnih usluga u Crnoj Gori?
Posebno je važno da nadležne institucije objave sve informacije koje mogu biti dostupne javnosti, uz poštovanje zakonskih ograničenja i tajnosti postupaka.
VOMINFO: GRAĐANI IMAJU PRAVO DA ZNAJU
Slučaj Alta ne smije ostati samo priča o jednoj banci koja je izgubila dozvolu za rad.
Ovo je pitanje povjerenja u finansijski sistem, efikasnosti regulatornih institucija i zaštite novca građana.
U Srbiji je otvoren stečajni postupak i vodi se ozbiljna krivična istraga. U Crnoj Gori je ukinuto odobrenje za rad platnoj instituciji povezanoj sa Alta sistemom, dok je u Śevernoj Makedoniji uvedena privremena uprava nad bankom.
VOMINFO će pratiti dalji razvoj događaja, odluke regulatora, istrage i odgovore institucija u sve tri države.
Jer kada je u pitanju novac građana, javnost ima pravo da zna ko je odgovoran, što se dogodilo i kakve će posljedice snositi oni koji su donosili odluke.
VOMINFO – informacije koje su važne.
