Zagreb traži napredak u pravosuđu, ratnim zločinima, imovini, povratu Jadrana i potvrdi granične crte
Piše: Slavko Vukadin/Hina
Zahtjevi koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori za njezino pristupanje Europskoj uniji su “jasno definirani i ostvarivi”, kaže se u dokumentu koje je Zagreb uputio državama članicama EU-a i uredima predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća.
U tom dokumentu iscrpno se objašnjava hrvatsko stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore i osam već dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba.
“Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definirani i ostvarivi”, kaže se u dokumentu i ističe da ih Hrvatska nastoji riješiti kroz konstruktivan dijalog.
“Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati”, kaže se u tekstu i ističe da bi “opipljiv napredak u rješavanju tih zahtjeva omogućio Hrvatskoj da podrži uspješno zaključivanje crnogorskih pristupnih pregovora te, u konačnici, ratifikaciju njezina Ugovora o pristupanju”.
Navodi se da je potrebno riješiti nekoliko neriješenih pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku.
“Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke povijesti i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinska i trajna pomirba ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja”.
U dokumentu se kaže da su neki “neočekivani jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno raspirili povijesne napetosti i nepotrebno zategnuli bilateralne odnose, dovodeći u opasnost slabljenje široke političke potpore pristupanju Crne Gore u Hrvatskoj”.
Hrvatska je u dokumentu navela osam otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom, kojoj je još krajem 2023. poslala sveobuhvatni neslužbeni dokument u kojem su identificirana neriješena pitanja. Taj je dokument poslan svim članicama EU-a i Europskoj komisiji.
Uslijedio je, na hrvatsku inicijativu, intenzivan diplomatski angažman, ali unatoč tome nijedno od tih pitanja do danas još nije riješeno
Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.
Morinj, odšteta, bazen, imovina..
U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika, bilo zatočeno od listopada 1991. do kolovoza 1992.
Hrvatska u drugom zahtjevu traži da se spomen-ploča postavljena u bivšem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, očuva i ostane trajno vidljiva.
Naime, oko spomen-ploče postavljen je veći metalni okvir koji omogućava postavljanje pomičnog panoa kojim se ploča može prekriti, a za vrijeme službenih komemoracija može se otkriti.
“Takvo bi prikrivanje narušilo ovaj zajednički čin sjećanja i pomirenja, kao i crnogorsko priznanje povijesne odgovornosti za zločine počinjene u Morinju”, kaže se u dokumentu.
Ploča je postavljena 2022. godine, a nedugo nakon toga smijenjena su dva crnogorska ministra uključena u inicijativu vezanu uz Morinj, što je potaknulo trećeg ministra da u znak prosvjeda podnese ostavku.
Hrvatska traži i preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj.
