Inicijativa Ajle Kuduzović i Udruženja Bosančica, uz podršku udruženja žrtava i preživjelih iz Bosne i Hercegovine, rezultirala je povlačenjem poziva belgijskom publicisti Michelu Collonu za učešće na konferenciji u Ženevi. Još jednom je potvrđeno da negiranje genocida ne smije dobiti prostor bez javnog suočavanja sa činjenicama i odgovornošću.
Udruženje studenata političkih nauka i međunarodnih odnosa Univerziteta u Ženevi (AESPRI) zvanično je potvrdilo da je Michelu Collonu, belgijskom novinaru i publicisti, osnivaču portala Investig’Action, povučen poziv za učešće na konferenciji planiranoj za 12. novembar.
Ovu odluku potvrdile su Ajla Kuduzović, aktivistkinja iz Prijedora, i predstavnici Udruženja Bosančica, čija je inicijativa pokrenula reakciju na najavljeni nastup.
Akciju je podržalo šest udruženja žrtava, preživjelih i porodica ubijenih iz Bosne i Hercegovine: Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe, Udruženje Žene Podrinja, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Srebrenice i Udruženje ubijene đece opkoljenog Sarajeva.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ocijenio je da je povlačenje poziva značajan rezultat zajedničkog djelovanja i jasna poruka da se osporavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici ne može tretirati kao bezazlena akademska ili politička rasprava.
Collon je godinama objavljivao stavove o raspadu Jugoslavije i događajima u Bosni i Hercegovini, a posebno su problematični njegovi raniji tekstovi u kojima je osporavao kvalifikaciju genocida u Srebrenici i dovodio u pitanje broj žrtava.
Tahirović podsjeća na Collonov tekst iz 2000. godine, pod naslovom „Milosevic Media Quiz“, u kojem je problematizovana upotreba termina genocid za zločin u Srebrenici, uz tvrdnje o navodnom preuveličavanju broja žrtava.
Takve tvrdnje zanemaruju obim dokaza o organizovanim pogubljenjima, masovnim grobnicama, premještanju posmrtnih ostataka i sistematskim pokušajima prikrivanja zločina.
Genocid u Srebrenici utvrđen je presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. To nije stvar političkog stava, nacionalnog opredjeljenja ili medijske interpretacije, već činjenica potvrđena pred međunarodnim pravosudnim institucijama.
Ovo, inače, nije prvi slučaj reagovanja na Collonove nastupe. Slična polemika vođena je 2015. godine u Lozani, kada je nakon javnih reakcija otkazana rezervacija prostora Palais de Rumine za njegovu konferenciju. Skup je kasnije održan na drugoj lokaciji.
SLUČAJ GIDEONA GREIFA: NEGIRANJE GENOCIDA POD PLAŠTOM ISTORIJSKE INTERPRETACIJE
Murat Tahirović upozorava da slučaj iz Ženeve treba posmatrati u širem kontekstu borbe protiv negiranja genocida, koja nije ograničena na jednu državu, političku ideologiju ili nacionalnu pripadnost.
Kao jedan od primjera navodi se Gideon Greif, izraelski istoričar koji je predvodio komisiju koju je formirala Vlada Republike Srpske, a koja je 2021. godine objavila izvještaj o stradanju u Srebrenici.
Taj izvještaj osporavao je kvalifikaciju genocida, uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih sudova i ranije utvrđenim činjenicama.
Greifov angažman izazvao je snažne međunarodne reakcije, uključujući reakcije organizacija koje se bave zaštitom sjećanja na Holokaust i borbom protiv negiranja genocida. Njemačka je krajem 2021. godine povukla prijedlog da mu dodijeli Savezni orden za zasluge.
Tahirović naglašava da Collona i Greifa ne treba poistovjećivati u profesionalnom, političkom ili biografskom smislu. Međutim, oba slučaja otvaraju važno pitanje odgovornosti za javno osporavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.
BORBA PROTIV NEGIRANJA GENOCIDA MORA BITI UNIVERZALNA
Jedna od najvažnijih poruka ove inicijative jeste da borba protiv negiranja genocida ne smije biti selektivna.
Ona mora biti dosljedna, bez obzira na to odakle negiranje dolazi, kojoj političkoj, nacionalnoj ili vjerskoj zajednici pripadaju oni koji ga šire i kojim se ideološkim obrazloženjima služe.
Odbrana istine o genocidu u Srebrenici podrazumijeva i dosljednu zaštitu istine o Holokaustu, kao i poštovanje stradanja svih žrtava genocida i masovnih zločina.
Tahirović ističe i da se ne može ćutati pred masovnim stradanjem palestinskih civila i ozbiljnim navodima o međunarodnim zločinima. Svaki takav slučaj mora se razmatrati na osnovu dokaza i međunarodnog prava, bez političkih i nacionalnih dvostrukih standarda.
Nijedna nacionalna, vjerska ili politička pripadnost ne daje pravo na monopol nad žrtvom. Nijedan politički cilj ne može biti opravdanje za relativizaciju zločina.
Zato borba mora biti usmjerena protiv negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, relativizacije masovnih zločina i zloupotrebe javnog prostora za širenje narativa koji vrijeđaju dostojanstvo žrtava i osporavaju utvrđene činjenice.
ŽENEVA JE OVOGA PUTA REKLA NE!
Povlačenje poziva Michelu Collonu predstavlja važan uspjeh inicijative Ajle Kuduzović i Udruženja Bosančica, kao i svih organizacija koje su stale uz ovu akciju.
Ipak, kako upozorava Murat Tahirović, ne smije se stvoriti utisak da je time posao završen.
Borba protiv negiranja genocida ne traje nekoliko dana i ne završava se otkazivanjem jednog predavanja. Ona traje decenijama, mijenja svoje oblike i pojavljuje se u različitim političkim, medijskim i akademskim sredinama.
Zato je važno da se glas žrtava čuje i onda kada prestanu medijska pažnja i javne kampanje. Posebno je značajno što se ova borba vodi i izvan granica Bosne i Hercegovine, zahvaljujući ljudima koji razumiju da ćutanje pred negiranjem zločina otvara prostor njegovom daljem širenju.
Ženeva je ovoga puta rekla NE. Na svima nama je da se taj glas čuje i onda kada se ugase reflektori.
Izvor: Slobodna Bosna. Tekst priređen za objavu na VOM-u.
