AFERA U SRBIJI: BIA pod sumnjom da je masovno prisluškivala studente, opozicionare, sindikalce i novinare
Dokumenta do kojih je došao beogradski nedjeljnik Radar ukazuju na širok obim tajnog nadzora građana Srbije. Među osobama koje su bile pod mjerama nadzora nalaze se studenti, univerzitetski funkcioneri, opozicioni političari, sindikalni predstavnici, aktivisti, pa čak i novinari.
Beogradski nedjeljnik Radar objavio je dokumenta koja, prema navodima tog medija, otvaraju ozbiljna pitanja o mogućoj zloupotrebi Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u političke svrhe, odnosno o nadzoru nad osobama koje kritikuju vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Uvidom u više sudskih rješenja, Radar navodi da je BIA, na čijem je čelu Vladimir Orlić, tražila uvođenje ili produžavanje mjera tajnog nadzora nad studentima, predstavnicima univerziteta, opozicije, sindikata i građanskih inicijativa.
Prema objavljenim dokumentima, Viši sud u Beogradu u više slučajeva odbio je zahtjeve BIA za nastavak nadzora, uz obrazloženje da nijesu dostavljeni dokazi koji bi opravdali dalje sprovođenje takvih mjera.
Radar tvrdi da su zahtjevi koje je potpisivao direktor BIA Vladimir Orlić često bili zasnovani na uopštenim sumnjama o navodnom ugrožavanju ustavnog poretka i bezbjednosti Srbije.
Pod nadzorom i studenti i opozicioni političari
Među osobama čija su imena navedena u sudskim dokumentima nalaze se Danilo Potparić, šef kabineta rektora Univerziteta u Beogradu, Srđan Milivojević, predsjednik Demokratske stranke, Aleksa Mijuca iz udruženja IT Blokada, kao i Radomir Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata željezničara Srbije.
Prema dokumentaciji koju je objavio Radar, mjere nadzora nad pojedinim osobama trajale su više mjeseci, a zahtjevi za njihovo produženje odbijani su nakon što sud nije utvrdio postojanje dokaza koji bi opravdali nastavak praćenja.
Posebno se izdvaja slučaj Danila Potparića, koji je, prema objavljenim informacijama, bio pod mjerama nadzora gotovo devet mjeseci.
U sudskom rješenju, kako prenosi Radar, navedeno je da nijesu predočeni dokazi da je Potparić svojim djelovanjem ugrožavao bezbjednost Srbije.
Potparić je izjavio da ga saznanje o praćenju ne iznenađuje, imajući u vidu da je Univerzitet u Beogradu bio jedno od mjesta snažnog otpora politici vlasti.
Istakao je da je posebno uznemirujuće saznanje da su praćeni njegovo kretanje, susreti i komunikacija, kao i da su sumnje protiv njega povezivane sa navodnim djelovanjem u interesu Njemačke.
Takve optužbe je odlučno odbacio.
Sumnje na nadzor tužilaca i novinara
Posebno ozbiljne tvrdnje odnose se na praćenje i presretanje komunikacija tužilaca Tužilaštva za organizovani kriminal, koji su radili na predmetu „Nadstrešnica“.
Radar navodi da je pod mjerama nadzora bio i tužilac Aleksandar Barac, a da je dokumentaciju o tome potpisao direktor BIA Vladimir Orlić.
Prema objavljenim informacijama, nadzor je obuhvatao tajno snimanje komunikacija, kao i praćenje komunikacije na javnim mjestima i u prostorijama sa ograničenim pristupom.
Radar tvrdi i da su na meti nadzora bili novinari, uključujući članove redakcije tog medija.
U tekstu se navodi i da su u pojedinim slučajevima zahtjevi za praćenje jedne osobe obuhvatali telefonske brojeve drugih osoba, kao i lokacije na kojima su se one kretale, čime je nadzor mogao zahvatiti i širi krug ljudi.
Pegasus i sumnje u nezakonito praćenje
U objavljenom istraživanju pominje se i upotreba špijunskog softvera Pegasus, za koji Radar navodi da je pronađen na uređajima pojedinih studenata, aktivista i predstavnika civilnog društva.
Medij ukazuje i na slučaj postavljanja prislušnih i audio-uređaja u amfiteatru Pravnog fakulteta u Beogradu.
Prema navodima Radara, dio mjera fizičkog praćenja i presretanja komunikacija sprovođen je bez odgovarajućeg sudskog odobrenja.
Ove tvrdnje otvaraju ozbiljna pitanja o zaštiti privatnosti građana, zakonitosti rada bezbjednosnih službi i mogućoj zloupotrebi državnih institucija.
Opozicija traži odgovornost
Predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević ocijenio je da bezbjednosne službe već godinama ne djeluju prvenstveno u interesu građana i države, već u interesu opstanka vlasti.
On je naveo da su mu praćeni komunikacija i kretanje, te da je u dva navrata na svom automobilu pronašao GPS uređaj za praćenje.
Milivojević smatra da slučajevi opisani u istraživanju pokazuju potrebu za ozbiljnom reformom bezbjednosnog sektora i utvrđivanjem odgovornosti.
Slične ocjene iznio je i Aleksa Mijuca iz udruženja IT Blokada, koji je poručio da praćenje ljudi bez opravdanog pravnog osnova predstavlja zloupotrebu državnih resursa i direktan udar na privatnost građana.
Radomir Popović, predsjednik Nezavisnog sindikata željezničara Srbije, naveo je da je bio pod nadzorom nakon što je javno ukazivao na probleme u radu željeznice i položaj zaposlenih.
Ko će odgovarati za moguće zloupotrebe?
Istraživanje Radara ukazuje na ozbiljne probleme u radu srpske bezbjednosne službe i otvara pitanje da li su mehanizmi državnog nadzora korišćeni za zaštitu države ili za praćenje političkih neistomišljenika.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su sudovi u više slučajeva odbili zahtjeve za produženje mjera, uz obrazloženje da nije bilo dovoljno dokaza za njihovo dalje sprovođenje.
Pitanje odgovornosti rukovodilaca BIA, uključujući njenog direktora Vladimira Orlića, ostaje u središtu ove afere.
Za sada, objavljena dokumentacija i iskazi sagovornika Radara predstavljaju osnov za ozbiljno preispitivanje postupanja bezbjednosnih institucija, ali navode o svim nezakonitim aktivnostima potrebno je utvrditi kroz odgovarajuće postupke.
Izvor: Radar / Nova.rs
VOMINFO
