Odluka Kijeva da muškarce mlađe od 25 godina izuzme iz vojne mobilizacije trebalo je da ublaži demografski slom. Međutim, stotine hiljada mladih muškaraca napustile su zemlju, a stručnjaci upozoravaju da bi Ukrajina mogla ostati bez čitavih generacija.
Izvor: The Economist
9. novembar 2026.
Ukrajinki Aljoni pukao je vodenjak u rodnom Kramatorsku, svega deset kilometara od linije fronta. Pošto u gradu više nema funkcionalnog porodilišta, vozilom hitne pomoći prevezena je u Slovjansk, nedaleko od Kramatorska. Put je vodio cestom zaštićenom mrežama protiv dronova. Zbog komplikacija, morala je da nastavi put do Harkiva, udaljenog nekoliko sati vožnje. Tamo je 8. oktobra rodila sina.
Međutim, i bolnica u Harkivu nalazi se u opasnoj ratnoj zoni. Tokom vazdušnih napada majke i novorođenčad hitno se premještaju u skloništa. Ipak, tamo je bilo bezbjednije nego u Kramatorsku, đe je na dan rođenja njenog djeteta od ruskih bombi poginulo 30 ljudi.
Aljona je jedna od rijetkih žena koje danas rađaju u Ukrajini. Broj novorođene đece u toj zemlji ubrzano opada, dijelom i zbog sve manjeg broja odraslog stanovništva.
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, broj stanovnika na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti smanjen je sa približno 37 miliona na između 27 i 28 miliona. Procjenjuje se da između tri i pet miliona Ukrajinaca danas živi pod ruskom okupacijom, dok su milioni drugih emigrirali.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodi da je u borbama poginulo više od 50.000 ukrajinskih vojnika, dok nezavisne procjene govore o gotovo 150.000 poginulih. Ubijene su i hiljade civila, a Rusija je deportovala više od 20.000 ukrajinske đece, s ciljem njihove rusifikacije.
Demografski ponor
Ratne okolnosti nijesu pogodne za zasnivanje porodice. Stopa fertiliteta pala je sa 1,2 djeteta po ženi 2020. godine na između 0,8 i 0,9, što je manje nego u bilo kojoj drugoj velikoj zemlji, izuzev Južne Koreje.
Za prostu reprodukciju stanovništva, odnosno održavanje njegovog broja na stabilnom nivou, potrebna je stopa od 2,1 djeteta po ženi.
U prvoj polovini 2026. godine broj umrlih bio je više nego tri puta veći od broja rođenih. U Ukrajini je broj umrlih svake godine od sticanja nezavisnosti 1991. bio veći od broja novorođenih. Tada je zemlja, uključujući Krim i Donbas, imala oko 52 miliona stanovnika.
Rat je taj demografski jaz pretvorio u pravi ponor.
I stanovništvo Rusije se smanjuje, ali je demografska situacija u Ukrajini daleko teža. Za zemlju koja se suočava s napadom svog imperijalističkog susjeda, demografski slom predstavlja prijetnju samom njenom opstanku.
Sve manje Ukrajinaca želi da se vrati u domovinu
Najveći dio pada broja stanovnika posljedica je masovnog odlaska izbjeglica. Više od pet miliona Ukrajinaca živi u inostranstvu, uglavnom u evropskim zemljama.
Intenzivirani ruski napadi dronovima i projektilima tokom ove zime mogli bi da podstaknu još hiljade ljudi da napuste zemlju.
Još više zabrinjava činjenica da sve manji procenat ukrajinskih izbjeglica planira povratak u domovinu. Prema podacima Centra za ekonomsku strategiju (CES) iz Kijeva, njihov udio smanjen je sa 74 odsto krajem 2022. godine na svega 43 odsto.
Većinu izbjeglica čine đeca i žene mlađe od 44 godine, što dodatno pogoršava demografske posljedice rata.
„Gubimo svoju budućnost“, upozorava Ela Libanova, direktorka Instituta za demografiju Mihajlo Ptuha u Kijevu.
U samoj Ukrajini mobilizacija, pogibije na frontu i neizvjesnost koju donosi rat smanjuju broj potencijalnih očeva i majki. Većina ukrajinskih parova odlaže odluku o roditeljstvu, kaže demografkinja Svetlana Aksjonova.
„Što duže odlažete rađanje đece, veći je rizik da se dijete nikada neće ni roditi“, upozorava ona.
Najnovije projekcije: Ukrajina bi mogla ostati bez miliona stanovnika
Odluka Ukrajine da muškarce mlađe od 25 godina izuzme iz vojne mobilizacije trebalo je da ublaži demografski pad. Međutim, stotine hiljada mladih muškaraca napustile su zemlju.
Od avgusta 2025. godine Ukrajina dozvoljava muškarcima mlađim od 23 godine da napuste zemlju. Mnogi od onih koji su ostali ne planiraju da zasnivaju porodice.
Najnovije demografske projekcije, u najboljem slučaju, predviđaju usporavanje pada broja stanovnika, i to pod pretpostavkom da se rat završi u narednih nekoliko godina.
Generacije rođene tokom devedesetih i dvijehiljaditih godina najmanje su u modernoj ukrajinskoj istoriji. Zbog toga se nakon završetka rata ne može očekivati nagli porast broja rođenih, odnosno poslijeratni „bejbi bum“, upozorava Olga Duhnič iz ukrajinskog instituta Frontier.
Demografska strategija koju je ukrajinska vlada usvojila prije dvije godine predviđala je blagi oporavak broja stanovnika do 2030. godine.
Međutim, zasnivala se i na pretpostavci da će mir biti postignut 2026. godine i da će Ukrajina ponovo uspostaviti granice iz 1991. godine, što danas djeluje sve manje ostvarivo.
Realističniji scenario Ujedinjenih nacija predviđa godišnji pad broja stanovnika od 0,7 do 0,9 odsto tokom narednih nekoliko decenija.
Prema toj projekciji, Ukrajina bi 2040. godine mogla imati oko 25 miliona stanovnika, pod pretpostavkom da okupirane teritorije ne vrati pod svoju kontrolu.
Ako bi se rat nastavio i tokom tridesetih godina ovog vijeka, demografska kriza dodatno bi se produbila. Milioni Ukrajinaca rođenih devedesetih mogli bi potpuno odustati od roditeljstva.
Stopa fertiliteta mogla bi pasti na svega 0,6 djeteta po ženi, upozorava Aksjonova. Većina đece rađala bi se u bezbjednijim zapadnim djelovima zemlje, dok bi se područja uz liniju fronta suočila sa postepenim nestankom stanovništva.
Finansijska pomoć ne može zaustaviti demografski slom
Kako bi usporila demografski pad, Ukrajina uvodi finansijske podsticaje za roditelje.
Novi zakon predviđa isplatu od 50.000 grivnji, odnosno oko 1.100 dolara, za svako novorođeno dijete, uz dodatnih 7.000 grivnji mjesečno tokom prve godine djetetovog života.
Drugi programi pomažu roditeljima u pokrivanju troškova brige o đeci.
Od 2024. godine Ukrajina finansira i liječenje neplodnosti kod žena, dok vojnici imaju mogućnost besplatnog zamrzavanja jajnih ćelija ili spermatozoida.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da finansijska pomoć ima ograničen uticaj na natalitet čak i u mirnodopskim uslovima, a naročito tokom rata.
„Kako uopšte podstaći ljude da imaju djecu u ovakvim okolnostima?“, pita se Ela Libanova.
Putinova Rusija slavi demografski pad Ukrajine
Rusija, međutim, ne krije zadovoljstvo zbog demografskog pada Ukrajine.
„Ovo nije samo kriza, već dokaz biološke smrti jedne nacije“, izjavio je u maju Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti.
Anton Kobjakov, savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, zagovara naseljavanje Rusa u Ukrajini, po uzoru na politiku ruske carice Katarine Velike iz 18. vijeka.
„Ukrajini preostaje samo izumiranje, a jedino Rusija može da spasi tu zemlju“, izjavio je u septembru.
Takve tvrdnje su besmislene, jer Ukrajina može opstati i kao država sa manjim brojem stanovnika. Ipak, ovakve izjave ukazuju na to da Rusija depopulaciju Ukrajine sve više počinje da posmatra kao jedan od svojih ratnih ciljeva.
Strani radnici biće neophodni za obnovu Ukrajine
Kada se rat konačno završi, useljavanje stranih radnika moglo bi pomoći Ukrajini da se suoči sa ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Ukrajinska privreda već se suočava sa velikim manjkom zaposlenih. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zemlji nedostaje oko 2,5 miliona radnika.
U Ukrajini je trenutno registrovano svega oko 9.500 stranih radnika, a kompanije koje žele da zapošljavaju strance žale se na birokratske prepreke.
Vlada, međutim, prednost daje pronalaženju dodatne radne snage unutar zemlje, među ženama, ratnim veteranima i raseljenim licima.
To, ipak, nije jednostavno. Ratni veterani teško pronalaze zaposlenje, a iako podaci za ratni period nijesu dostupni, stručnjaci smatraju da se udio žena na tržištu rada nije značajnije povećao.
Čini se da je jedna od glavnih prepreka nedovoljna dostupnost ustanova i usluga za brigu o đeci.
Uprkos tome, useljavanje stranih radnika i dalje se posmatra kao posljednja mogućnost.
„Ukrajina će se otvoriti za strane radnike tek nakon što u potpunosti istražimo mogućnosti zapošljavanja Ukrajinaca u zemlji i inostranstvu“, kaže Darija Marčak, zamjenica ukrajinskog ministra ekonomije.
Međutim, domaća radna snaga neće biti dovoljna za poslijeratnu obnovu zemlje, smatra Hlib Višlinski iz kijevskog Centra za ekonomsku strategiju (CES).
„Stopostotno sam siguran da će Ukrajini biti potrebni strani radnici“, ističe on.
„Jedno za mrtve, jedno za žive i jedno za one koji tek treba da se rode“
Uprkos brojnim preprekama, neki Ukrajinci ipak odlučuju da imaju djecu.
Darija, koja sa svojim momkom šeta parkom u centru Harkiva, kaže da se upravo preselila iz Odese kako bi zasnovala porodicu. Njen momak djeluje istovremeno dirnuto i iznenađeno kada to čuje.
Drugi preduzimaju i mnogo zahtjevnije korake kako bi ostvarili želju da postanu roditelji.
Ljudmila, vojnikinja u poznim tridesetim godinama, koja se nalazi u blizini Dnjipra, na istoku Ukrajine, kaže da je prošle godine počela da zamrzava svoje jajne ćelije.
Prije rata sanjala je o dvoje đece, ali sada želi troje.
„Jedno za mrtve, jedno za žive i jedno za one koji tek treba da se rode“, kaže ona, parafrazirajući stihove Tarasa Ševčenka, ukrajinskog nacionalnog pjesnika.
Njena želja možda najbolje oslikava demografsku tragediju Ukrajine: čak i usred rata, smrti i neizvjesnosti, nada u budućnost ostaje živa.
