VOICE OF MONTENEGRO

The first online portal for citizens in the country and in the diaspora

SLOBODNI ZIDARI KROZ ISTORIJU: OD FRANCUSKE REVOLUCIJE DO EVROPA FRATERNITAS U CRNOJ GORI

Avatar photo

VOMINFO

15. novembar 2026.

Od američke nezavisnosti i Francuske revolucije, preko oslobodilačkih pokreta Latinske Amerike i ujedinjenja Italije, do savremene borbe za ljudska prava – istorija slobodnog zidarstva prepliće se s nekim od najznačajnijih društvenih i političkih promjena posljednja tri vijeka. Ipak, iza poznatih imena i revolucionarnih događaja nalazi se filozofija čiji je osnovni zadatak usavršavanje čovjeka. Danas dio tog evropskog nasljeđa u Crnoj Gori njeguje Časna loža Evropa Fraternitas, pod okriljem Velikog Evropskog Orijenta.

MASONERIJA – VIŠE OD TRI VIJEKA SLOBODNE MISLI

Malo je organizacija koje su tokom posljednja tri vijeka izazivale toliko znatiželje, divljenja, nepovjerenja i kontroverzi kao slobodno zidarstvo, poznatije pod nazivom masonerija.

Za jedne, masonerija predstavlja filozofsku i inicijatsku školu utemeljenu na slobodi, jednakosti, bratstvu i moralnom usavršavanju. Za druge, ona ostaje nedovoljno poznat svijet simbola, obreda i zatvorenih okupljanja.

Istorijske činjenice pokazuju da je slobodno zidarstvo mnogo složenije od pojednostavljenih predstava koje ga često prate.

Moderni oblik masonerije nastao je u Evropi početkom XVIII vijeka, oslanjajući se na simboliku srednjovjekovnih graditeljskih udruženja. Godine 1717. u Londonu je formirana prva velika loža modernog tipa, dok su Andersonove konstitucije iz 1723. godine postavile važne temelje njenog organizacionog i filozofskog razvoja.

U vremenu kada su porijeklo, religija i društveni stalež određivali položaj pojedinca, masonske lože razvijale su poseban prostor susreta, učenja i međusobnog uvažavanja.

Naravno, masonerija XVIII vijeka nije bila oslobođena društvenih ograničenja svoga doba. Žene i veliki djelovi stanovništva bili su isključeni iz mnogih loža, dok su aristokratija i obrazovano građanstvo imali značajan uticaj.

Ipak, ideja da se ljudi različitog porijekla mogu okupljati oko zajedničkih moralnih i filozofskih vrijednosti predstavljala je važan dio prosvjetiteljskog duha.

Iz takvog ambijenta postepeno su izrastale masonske tradicije koje će se proširiti Evropom, Amerikom i drugim djelovima svijeta.

FRANCUSKA REVOLUCIJA – SLOBODA, JEDNAKOST I BRATSTVO

Francuska revolucija iz 1789. godine označila je jednu od najvećih prekretnica evropske istorije.

Pad Bastilje, ukidanje feudalnih privilegija i usvajanje Deklaracije o pravima čovjeka i građanina otvorili su novu epohu političkih i društvenih odnosa.

Ideali slobode i jednakosti, a kasnije i republikansko geslo „Sloboda, jednakost, bratstvo”, postali su simboli nove političke kulture.

Masonske lože postojale su u Francuskoj decenijama prije Revolucije, a njihove rasprave o toleranciji, vrlini, bratstvu i društvenim odnosima bile su dio intelektualnog ambijenta prosvjetiteljstva.

Među ličnostima povezanima sa masonerijom nalazio se markiz de Lafajet, učesnik Američkog rata za nezavisnost i jedna od značajnih figura početne faze Francuske revolucije.

U masonskim krugovima XVIII vijeka susrijećemo i Benžamena Frenklina, koji je tokom boravka u Parizu učestvovao u radu čuvene Lože Devet sestara, poznate kao okupljalište obrazovanih ljudi i pristalica prosvjetiteljskih ideja.

Ipak, potrebno je razlikovati istorijsku ulogu pojedinaca od djelovanja masonerije kao organizacije.

Ne postoje pouzdani dokazi da su masonske lože zajednički organizovale Francusku revoluciju. Njihovi članovi pripadali su različitim političkim strujama, a među njima je bilo i pristalica i protivnika revolucionarnih promjena.

Istoričari zato sve više naglašavaju da je značaj masonerije bio prvenstveno u širenju prosvjetiteljskih vrijednosti i razvijanju kulture udruživanja, rasprave i međusobnog priznanja.

Lože su predstavljale jedan od prostora u kojima su se ljudi učili pravilima okupljanja, izbora, odgovornosti i simboličke jednakosti.

Upravo u tome nalazi se njihova istorijska važnost.

Masonerija nije stvorila Francusku revoluciju, ali je bila jedan od prostora u kojima se razvijala intelektualna klima iz koje su proistekle velike evropske promjene.

AMERIČKA NEZAVISNOST – MASONI MEĐU OSNIVAČIMA NOVE DRŽAVE

Prije Francuske revolucije, s druge strane Atlantika, dogodila se Američka revolucija.

Deklaracija nezavisnosti iz 1776. godine označila je početak stvaranja Sjedinjenih Američkih Država kao nezavisne države.

Među istaknutim učesnicima američkog oslobodilačkog pokreta nalazili su se potvrđeni slobodni zidari.

Džordž Vašington, prvi predśednik Sjedinjenih Američkih Država, primljen je u masoneriju 1752. godine, a naredne godine postao je majstor mason.

Benžamen Frenklin, jedan od najznačajnijih američkih državnika i naučnika XVIII vijeka, postao je mason 1731. godine.

Njihova masonska pripadnost dobro je dokumentovana.

Masonska simbolika i ceremonije bile su prisutne i u javnom životu novostvorene američke republike. Vašington je 1793. godine učestvovao u ceremoniji polaganja kamena temeljca zgrade Kapitola, koristeći masonski obredni okvir.

Ipak, ni Američka revolucija nije bila masonski projekat u institucionalnom smislu.

Važno je i to što su masoni postojali na obje strane sukoba – među pristalicama nezavisnosti, ali i među lojalistima britanskoj kruni.

Njihovo učešće pokazuje da masonska pripadnost nije automatski određivala političko opredjeljenje.

Ono što je nesumnjivo jeste da su slobodno zidarstvo i američki republikanizam dijelili dio šireg prosvjetiteljskog intelektualnog nasljeđa.

LATINSKA AMERIKA – MASONSKA BRATSTVA I OSLOBODILAČKI POKRETI

Ako je Evropa bila kolijevka moderne masonerije, Latinska Amerika postala je jedan od prostora u kojima su se masonske veze naročito snažno isprepletale sa borbom za političku nezavisnost.

Početkom XIX vijeka veliki djelovi kontinenta nalazili su se pod španskom i portugalskom kolonijalnom vlašću.

Revolucionarne ideje širile su se preko trgovačkih, vojnih, diplomatskih i intelektualnih mreža koje su povezivale evropske i američke gradove.

U tom svijetu važnu ulogu imali su pojedini masoni, ali i tajna politička društva organizovana po uzoru na masonska bratstva.

Simon Bolivar – oslobodilac kontinenta

Simon Bolivar, jedna od najznačajnijih ličnosti latinoameričke nezavisnosti, ostao je upamćen kao oslobodilac čije je političko i vojno djelovanje presudno uticalo na nastanak više nezavisnih država.

Njegova povezanost sa masonerijom dokumentovana je kroz evidenciju pariške Lože Saint-Alexandre d’Écosse iz 1805. i 1806. godine.

Bolivar je djelovao pod snažnim uticajem prosvjetiteljstva, republikanizma i ideja političke emancipacije.

Međutim, njegov odnos prema masoneriji nije ostao nepromijenjen. Godine 1828. zabranio je tajna društva na teritoriji Velike Kolumbije.

Zato se Bolivar ne može predstavljati kao jednostavan simbol neprekidne saradnje između masonerije i oslobodilačkog pokreta.

Njegov život pokazuje koliko su odnosi između političke vlasti, tajnih udruženja i revolucionarnih ideala bili složeni.

Hose de San Martin i Loža Lautaro

Argentinski general Hose de San Martin imao je presudnu ulogu u oslobađanju Argentine, Čilea i Perua.

Godine 1812. učestvovao je u stvaranju tajnog političkog društva poznatog kao Loža Lautaro.

Ova organizacija imala je određena obilježja masonskog načina organizovanja, ali se u istoriografiji preciznije opisuje kao revolucionarno političko društvo masonskog tipa, a ne kao nesporno potvrđena regularna masonska loža.

Njen cilj bio je ostvarivanje pune nezavisnosti od španske krune i koordinacija oslobodilačkih aktivnosti.

Uz San Martina, sa ovim revolucionarnim krugovima bio je povezan i Bernardo O'Higins, jedna od ključnih ličnosti čileanske nezavisnosti.

Loža Lautaro predstavlja upečatljiv primjer korišćenja bratstvenih, povjerljivih i hijerarhijski uređenih organizacionih oblika u oslobodilačkoj politici XIX vijeka.

Brazil – masonerija u procesu nezavisnosti

Za razliku od pojedinih drugih latinoameričkih primjera, uloga masonerije u procesu brazilske nezavisnosti 1822. godine posebno je vidljiva kroz politički život tadašnjih elita.

Veliki Orijent Brazila formiran je iste godine kada je proglašena nezavisnost.

Među važnim ličnostima povezanima sa njegovim radom bio je Hose Bonifasio de Andrada e Silva, jedan od ključnih političkih aktera brazilske emancipacije.

Masonske organizacije u Brazilu učestvovale su u intelektualnim i političkim raspravama, ali su i unutar njih postojali sukobi oko budućeg uređenja države.

To pokazuje da masonerija nije predstavljala jedinstvenu revolucionarnu komandu.

Bila je dio društva u kojem su se ukrštali različiti interesi, vizije i politički projekti.

Kuba – Hose Marti i borba protiv kolonijalizma

Hose Marti, pjesnik, novinar i jedna od centralnih ličnosti kubanskog pokreta za nezavisnost, takođe je bio povezan sa slobodnim zidarstvom.

Istorijski dokumenti potvrđuju njegovu masonsku pripadnost tokom boravka u Španiji 1871. godine.

Martijeva borba za nezavisnost Kube bila je istovremeno politički, kulturni i moralni projekat.

On je zagovarao oslobođenje od kolonijalne vlasti i stvaranje društva koje neće počivati na naslijeđenim podjelama.

Njegova biografija predstavlja jedan od primjera susreta masonske tradicije, antikolonijalne misli i borbe za nacionalno samoodređenje.

Istorija Latinske Amerike zato pokazuje da su masonske mreže i društva nadahnuta masonskim organizacionim modelima povremeno imala značajnu ulogu u povezivanju revolucionarnih ličnosti.

Ali oslobođenje kontinenta bilo je rezultat mnogo širih društvenih procesa, narodnih pokreta, oružanih sukoba i političkih odluka.

ĐUZEPE GARIBALDI – MASON IZMEĐU DVA KONTINENTA

Malo je istorijskih ličnosti koje tako upečatljivo povezuju evropske i latinoameričke oslobodilačke pokrete kao Đuzepe Garibaldi.

Ovaj italijanski revolucionar učestvovao je u oružanim sukobima u Južnoj Americi, a kasnije je postao jedan od najpoznatijih simbola ujedinjenja Italije.

Njegova masonska biografija započela je 1844. godine u Montevideu, u Urugvaju.

Garibaldi je kasnije bio povezan sa više masonskih struktura, a 1864. godine izabran je za velikog majstora Velikog Orijenta Italije.

Njegova istorijska posebnost nalazi se upravo u spajanju međunarodnog iskustva, republikanskih uvjerenja i ideje nacionalnog oslobođenja.

Za njega sloboda nije bila vrijednost ograničena državnim granicama.

Njegovo djelovanje povezivalo je borbe udaljenih naroda, pokazujući da se ideja emancipacije u XIX vijeku širila međunarodnim revolucionarnim mrežama.

Garibaldijevo masonsko nasljeđe postalo je važan dio istorijskog identiteta italijanskog slobodnog zidarstva.

SLOBODNO ZIDARSTVO I BORBA ZA PRAVA ŽENA

Jedno od najvažnijih pitanja u istoriji masonerije jeste odnos prema ženama.

Iako su sloboda i jednakost zauzimale centralno mjesto u masonskoj filozofiji, žene su dugo bile isključene iz velikog dijela masonskih organizacija.

Promjene su nastupale postepeno.

Godine 1882. francuska književnica i aktivistkinja za prava žena Marija Derem primljena je u masoneriju.

Jedanaest godina kasnije, 1893, zajedno sa Žoržom Martenom učestvovala je u stvaranju mješovite masonske organizacije iz koje će se razviti međunarodni red Le Droit Humain.

Ovaj događaj imao je posebno značenje.

Pokazao je da se masonski ideal jednakosti može primijeniti i na samo pravo pristupa inicijaciji.

Od tada se ženska i mješovita masonerija razvijaju u različitim evropskim i svjetskim sredinama.

Njihovo postojanje predstavlja važan dio istorije slobodnog zidarstva, naročito njegove liberalne i univerzalističke tradicije.

Za savremenu adogmatsku masoneriju ravnopravnost žene i muškarca nije sporedno organizaciono pitanje, već sastavni dio razumijevanja ljudskog dostojanstva.

GODINA 1877 – SLOBODA SAVJESTI KAO PREKRETNICA

Još jedna važna godina u istoriji evropske masonerije bila je 1877.

Tada je Veliki Orijent Francuske uklonio obavezno vjerovanje u Boga i besmrtnost duše kao uslov masonske pripadnosti.

Ovom promjenom potvrđeno je načelo apsolutne slobode savjesti.

To nije značilo odbacivanje religije.

Značilo je da odnos prema Bogu mora pripadati ličnoj savjesti svakog čovjeka.

Vjernik, agnostik i ateista mogli su pripadati istoj masonskoj zajednici bez obaveze prihvatanja zajedničkog metafizičkog uvjerenja.

Takva odluka produbila je razlike između kontinentalne liberalne masonerije i tradicionalne anglosaksonske linije.

Njene posljedice ośećaju se i danas.

SIMBOLIČKA I TAKOZVANA REGULARNA MASONERIJA – U ČEMU JE RAZLIKA?

U javnosti se često stvara pogrešna predstava da postoje dvije potpuno suprotstavljene masonerije: simbolička i regularna.

Takvo tumačenje nije terminološki precizno.

Simbolička masonerija obuhvata tri temeljna stepena slobodnog zidarstva: Učenika, Pomoćnika i Majstora.

Oni postoje u različitim masonskim tradicijama.

Regularnost, međutim, označava usklađenost sa određenim masonskim pravilima i kriterijumima međusobnog priznavanja.

U savremenom svijetu posebno su uticajni kriterijumi Ujedinjene velike lože Engleske.

Oni, između ostalog, podrazumijevaju vjerovanje u Vrhovno Biće, muško članstvo i obavezno prisustvo Knjige Svetog zakona u obrednom radu.

Sa druge strane, liberalne i adogmatske obedijencije mogu prihvatati žene i muškarce, kao i ljude različitih religijskih i filozofskih uvjerenja.

Njihovo razumijevanje masonskih simbola ne mora biti vezano za jedinstvenu teističku doktrinu.

Razlike postoje i u obrednoj praksi.

U tradicionalnoj regularnoj masoneriji religijski utemeljena simbolika i Knjiga Svetog zakona imaju obavezno mjesto.

U liberalnim ložama filozofski okvir može biti širi, a konkretni ritualni postupci zavise od obreda i pravila obedijencije.

Ipak, obje tradicije koriste inicijaciju, simbolička graditeljska oruđa i sistem stepena kao sredstva moralnog i intelektualnog usavršavanja.

Slobodno zidarstvo, dakle, nije jedinstvena svjetska organizacija sa jednim vrhovnim autoritetom.

Ono obuhvata različite organizacione i filozofske tradicije koje dijele značajan dio zajedničkog istorijskog nasljeđa.

MASONSKI OBRED – PUT OD NEOBRAĐENOG KAMENA DO SVIJETLOSTI

U središtu slobodnog zidarstva nalazi se simbolički rad.

Šestar, ugaonik, visak, libela, čekić i glijeto nijesu samo uspomene na srednjovjekovne graditelje.

Oni predstavljaju filozofske simbole.

Neobrađeni kamen označava čovjeka sa njegovim slabostima, ograničenjima i neostvarenim mogućnostima.

Obrađivanje kamena simbolizuje proces samospoznaje, učenja, razvijanja vrline i savladavanja predrasuda.

Masonski hram predstavlja simbolički prostor izgradnje čovjeka i zajednice.

Učenik započinje put upoznavanja sebe.

Pomoćnik razvija znanje i sposobnost razumijevanja svijeta.

Majstor preuzima veću moralnu odgovornost i produbljuje razumijevanje života, prolaznosti i ljudskog dostojanstva.

Među važnim obrednim sistemima nalazi se Drevni i prihvaćeni škotski obred, poznat pod skraćenicom REAA.

Njegova tradicija obuhvata 33 stepena, od kojih prva tri pripadaju simboličkoj masoneriji, dok se ostali razvijaju u odgovarajućim strukturama viših stepena.

Ovaj obred praktikuje se u različitim masonskim obedijencijama, uključujući i tradicionalne i liberalne.

Zbog toga obred sam po sebi ne određuje cjelokupni filozofski karakter organizacije.

CRNA GORA I SLOBODNO ZIDARSTVO – ISTORIJA KOJU TEK TREBA POTPUNO ISTRAŽITI

Istorija masonerije u Crnoj Gori još nije u potpunosti istražena.

Na prostoru današnje Crne Gore različiti evropski politički i kulturni uticaji susrijetali su se tokom više vjekova.

Posebno je zanimljiv Boka Kotorska, koja je kroz svoje trgovačke i pomorske veze bila povezana sa širim mediteranskim svijetom.

U pojedinim istorijskim prikazima pominje se masonska aktivnost u Kotoru početkom XIX vijeka, naročito tokom perioda francuske uprave.

Takvi navodi predstavljaju zanimljiv predmet arhivskih istraživanja, ali zahtijevaju pažljivu provjeru izvora.

Ponekad se sa masonerijom povezuje i Petar II Petrović Njegoš.

Njegova filozofska djela zaista sadrže snažnu simboliku svjetlosti, čovjekovog duhovnog razvoja i borbe između znanja i neznanja.

Ipak, sličnost filozofskih motiva nije dokaz masonskog članstva.

Zato bi ozbiljno proučavanje crnogorske masonske istorije trebalo da se zasniva na dokumentima, arhivskoj građi i pouzdanim svjedočanstvima, a ne samo na predanjima.

U savremenoj Crnoj Gori djeluju različite masonske organizacije, među kojima postoje razlike u institucionalnom povezivanju i filozofskim načelima.

Takva raznovrsnost dio je šire evropske masonske stvarnosti.

EVROPA FRATERNITAS – EVROPSKI MASОNSKI IDEALI U CRNOJ GORI

U ovom istorijskom i filozofskom kontekstu svoje mjesto nalazi Časna loža Evropa Fraternitas, sa Orijentom u Podgorici, pod okriljem Velikog Evropskog Orijenta.

Prema istorijatu objavljenom na njenoj zvaničnoj internet stranici, inicijativa za formiranje Lože započela je u oktobru 2025. godine.

Nastala je okupljanjem iskusnih slobodnih zidara, sestara i braće povezanih zajedničkom namjerom da razvijaju masonski rad u Crnoj Gori.

Njen identitet oslanja se na liberalno, adogmatsko i univerzalističko razumijevanje slobodnog zidarstva.

Posebno mjesto zauzimaju ravnopravnost žene i muškarca, sloboda savjesti, tolerancija, solidarnost i odgovornost prema društvu.

Za Evropa Fraternitas masonerija nije sredstvo sticanja društvene moći ili privilegovanog položaja.

Ona je, prije svega, prostor ličnog usavršavanja, intelektualnog razvoja i susreta ljudi koji poštuju različitosti.

Njena pripadnost Velikom Evropskom Orijentu izražava opredjeljenje za evropsku saradnju, međusobno povezivanje i slobodoumni pristup masonskoj tradiciji.

Ime Evropa Fraternitas zato ima posebno simboličko značenje.

Evropa predstavlja prostor mnogobrojnih jezika, naroda, kultura i istorijskih iskustava.

Fraternitas označava bratstvo, odnosno zajedništvo koje ne mora poništavati razlike među ljudima.

Takav pristup ima posebno značenje za Crnu Goru.

Država čiji su istorijski identitet oblikovali različiti kulturni, vjerski i nacionalni uticaji može predstavljati prirodan prostor dijaloga, uzajamnog poštovanja i međunarodne saradnje.

Upravo u tome Časna loža Evropa Fraternitas vidi jedno od važnih polazišta svoga rada.

SLOBODA NIJE PRIVILEGIJA – ONA JE ODGOVORNOST

Istorija slobodnog zidarstva pokazuje da se njegovi ideali nijesu uvijek ostvarivali dosljedno.

Među masonima bilo je revolucionara i monarhista, reformatora i konzervativaca, zagovornika društvenih promjena, ali i onih koji su branili postojeći poredak.

Postojale su lože koje su promovisale toleranciju, ali i one koje su odražavale predrasude vremena u kojem su djelovale.

Upravo zato istoriju masonerije ne treba pretvarati u nepogrešivu legendu.

Njena vrijednost nalazi se i u sposobnosti da preispituje sopstveno nasljeđe.

Od Francuske revolucije i oslobodilačkih pokreta Latinske Amerike, preko društvenih reformi XIX vijeka, do razvoja ženske i mješovite masonerije, stalno se vraća jedno pitanje:

Kako ideale slobode, jednakosti i bratstva pretvoriti u stvarne odnose među ljudima?

Za Časnu ložu Evropa Fraternitas odgovor počinje od pojedinca.

Čovjek koji želi da doprinese pravednijem društvu mora biti spreman da prepozna sopstvene slabosti, razvija znanje, poštuje slobodu drugoga i preuzima odgovornost za svoja djela.

Masonska simbolika upravo tome služi.

Neobrađeni kamen nije samo simbol nesavršenosti.

On je podśećanje da se čovjekov razvoj nikada ne završava.

Šestar i ugaonik nijesu znakovi društvene moći.

Oni su simboli mjere, odgovornosti i moralnog reda.

A svjetlost kojoj mason simbolički teži ne predstavlja privilegiju odabranih.

Ona predstavlja znanje, razumijevanje i sposobnost da se svijet posmatra bez predrasuda.

NOVA STRANICA SLOBODNOG ZIDARSTVA U CRNOJ GORI

Časna loža Evropa Fraternitas nastoji da svoj rad zasniva na povezivanju crnogorskog identiteta sa evropskim humanističkim i masonskim nasljeđem.

Ona ne osporava postojanje drugih masonskih tradicija niti polaže pravo na isključivo tumačenje slobodnog zidarstva.

Naprotiv, njeno filozofsko opredjeljenje počiva na uvjerenju da različitost ne mora biti prepreka međusobnom poštovanju.

U vremenu sve izraženijih društvenih podjela, takvo načelo dobija poseban značaj.

Sloboda savjesti omogućava čovjeku da misli bez nametnutih dogmi.

Jednakost zahtijeva da se ljudsko dostojanstvo ne mjeri porijeklom, polom, imovinom ili društvenim položajem.

Bratstvo podrazumijeva spremnost na solidarnost, razumijevanje i zajednički rad.

To su vrijednosti koje Časna loža Evropa Fraternitas želi da njeguje u Crnoj Gori, u okviru Velikog Evropskog Orijenta.

Tri vijeka nakon nastanka organizovane moderne masonerije, njena najvažnija simbolička poruka ostaje jednostavna:

Hram koji slobodni zidar gradi nije samo mjesto njegovog okupljanja. To je, prije svega, čovjek kojeg nastoji da učini boljim.

Jer sloboda bez odgovornosti gubi svoj smisao.

Jednakost bez dostojanstva ostaje prazna riječ.

A bratstvo bez međusobnog poštovanja ne može opstati.

SLOBODA ∴ JEDNAKOST ∴ BRATSTVO

Časna loža Evropa Fraternitas

Istok Podgorice – Crna Gora

Pod okriljem Velikog Evropskog Orijenta

Zvanična internet stranica: https://evropafraternitas.com/

Avatar photo

VOMINFO

Informativni portal posvećen Crnoj Gori, regionu i svijetu. Donosimo vijesti iz politike, ekonomije, društva, kulture i drugih oblasti, povezujući Crnu Goru sa njenom dijasporom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *