U spisu mletačke tajne policije iz 1791. godine sačuvane su pojedinosti o Viktorijanu Fonseki (Victoriano Fonseca), kotorskom apotekaru čija je radnja u Starom gradu služila kao pokriće za špijunažu.
Fonseka je u tajnoj saradnji sa njeguškim glavarom Markom Radonjićem (bratom guvernadura Jovana Radonjića) osmislio prvu kriptografsku šifru za komunikaciju Cetinja i Boke. Umjesto slova, koristili su alhemijske i apotekarske simbole — znake za živu, sumpor i olovo. Kada su mletački agenti upali u apoteku, u zapisniku je zabilježeno:
„U tajnom pretincu pisaćeg stola apotekara Fonseke nađena je tablica sa alhemijskim znakovima, sastavljena radi tajnog dopisivanja sa planincima iz Crne Gore, kako se ne bi prozrela sadržina poruka koje se spuštaju sa Lovćena.“
Pored šifre, u apoteci je pronađen i papir premazan pčelinjim voskom i lovćenskom smolom. Bio je to izum nepromočive hartije — pravljene da bi crnogorski kuriri mogli nositi šifrovane poruke u ustima ili ušivene u odijelo dok gaze nabujale rijeke, bez opasnosti da se mastilo razlije.
Svrha šifara je bila da se prenose tajne poruke sa Cetinja u Kotor mletačkim organima iza leđa — kako o kretanju otomanskih trupa, tako i o namjerama samog mletačkog vanrednog providura!
Ovaj arhivski detalj otkriva da je na obodu lovćenskih krševa, krajem 18. vijeka, i te kako živjela mikro-tehnologija i snalažljivost o kojoj zvanični udžbenici i dalje ćute.
Izvor:
Archivio di Stato di Venezia, Inquisitori di Stato, b. 431 (1791).
preuzeto sa Telegram kanala: https://t.me/only_montenegro/1106
