Dok su građanima Srbije i Hrvatske godinama predstavljali jedni druge kao političku prijetnju, Beograd i Zagreb istovremeno su održavali saradnju u energetici, evropskim političkim strukturama i poslovnim odnosima. Nacionalizam je, prema ocjenama sagovornika, često služio kao sredstvo za očuvanje političke moći.
Politički odnosi Aleksandra Vučića i Andreja Plenkovića predstavljaju zanimljiv primjer odnosa u kojem javne tenzije nijesu nužno značile i prekid političke i ekonomske saradnje. Naprotiv, dok su se u javnosti razmjenjivale oštre poruke, dvije vlasti imale su brojne zajedničke interese.
Jedan od ključnih obrazaca njihove političke komunikacije bilo je korišćenje nacionalizma i međudržavnih tenzija za potrebe domaće političke scene.
U Srbiji je Hrvatska godinama predstavljana kao jedan od glavnih spoljnopolitičkih protivnika, naročito u periodima političkih kriza i predizbornih kampanja. Vlast Aleksandra Vučića optuživala je Zagreb za miješanje u unutrašnje prilike Srbije, uključujući i tvrdnje o umiješanosti hrvatskih institucija i obavještajnih struktura u pokušaje destabilizacije vlasti.
S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković mogao je političke sukobe sa Beogradom koristiti za jačanje sopstvene pozicije među biračima, posebno kada se suočavao sa kritikama desnice da njegova vlada nema dovoljno čvrst odnos prema Srbiji.
Politikolog Dejan Bursać ocjenjuje da je Vučić Plenkoviću odgovarao kao politički protivnik, jer je hrvatskom premijeru omogućavao da se predstavi kao zaštitnik nacionalnih interesa Hrvatske.
Prema njegovoj ocjeni, Vučić je često sam ulazio u političke sukobe sa Zagrebom, čime je Plenkoviću otvarao prostor da odgovara pred domaćom javnošću i gradi poziciju političkog autoriteta.
Pedro Vargas David – nova veza Beograda i Zagreba
Dodatnu dimenziju odnosima Beograda i Zagreba daje portugalski biznismen Pedro Vargas David, čiji je investicioni fond Alpac Capital ušao u proces preuzimanja medija koji su poslovali u okviru United Media.
Prema informacijama koje prenosi Nova.rs, Vargas David je 30. jula razgovarao sa Plenkovićem u Banskim dvorima. Tema sastanka bili su njegovi investicioni planovi u Hrvatskoj, medijsko zakonodavstvo i povezivanje sa Euronewsom.
Hrvatska ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek potvrdila je da je Vargas David najavio interesovanje za dobijanje dozvole za emitovanje i registraciju televizije N1 u Hrvatskoj. Pominjano je i interesovanje za kupovinu hrvatske Nove TV.
U Srbiji su, u međuvremenu, najavljene promjene u poslovanju medija Nove i Radara izazvale zabrinutost novinara i otpor dijela redakcija. Među najavljenim potezima bili su gašenje štampanog izdanja Nove, prekid saradnje sa honorarnim saradnicima i ukidanje pojedinih medijskih sadržaja.
Hrvatska novinarka Maja Sever ukazuje na sličnosti u odnosu vlasti u dvije države prema nezavisnim medijima, novinarima i političkim kritičarima.
Prema njenim riječima, zajedničke karakteristike su diskreditovanje novinara koji postavljaju neprijatna pitanja, pritisci na nezavisne medije i predstavljanje kritike vlasti kao napada na državu.
Političko partnerstvo u Evropskoj narodnoj partiji
Veze Srpske napredne stranke i Hrvatske demokratske zajednice godinama su održavane i kroz Evropsku narodnu partiju (EPP), čiji je SNS pridruženi član od 2016. godine.
Iako su postojale javne kritike zbog političkog djelovanja naprednjaka, uključujući odnos prema medijima i građanskim protestima, HDZ nije pokrenuo inicijativu za isključenje SNS-a iz ove evropske političke grupacije.
U septembru 2025. godine EPP je pokrenula preispitivanje položaja SNS-a, uz pojašnjenje da se ne radi o postupku suspenzije ili isključenja.
Plenković je i nakon parlamentarnih izbora u Srbiji govorio o postupcima SNS-a koji nijesu u skladu sa vrijednostima EPP-a, ali nije najavio zahtjev za prestanak članstva te stranke.
Takav odnos pokazuje razliku između političkih poruka za javnost i konkretnih poteza unutar evropskih političkih struktura.
Dok su se građani plašili Hrvatske, nafta je stizala preko JANAF-a
Možda najkonkretniji primjer paralelnog postojanja političkih tenzija i praktične saradnje jeste energetski sektor.
Dok su pojedini mediji u Srbiji Hrvatsku predstavljali kao bezbjednosnu prijetnju, snabdijevanje Rafinerije nafte u Pančevu zavisilo je i od saradnje sa hrvatskim Jadranskim naftovodom – JANAF-om.
NIS i JANAF zaključili su ugovor kojim je za period od početka 2024. do kraja 2026. godine rezervisan kapacitet za transport oko deset miliona tona sirove nafte.
Američke sankcije povezane sa ruskim vlasništvom u NIS-u ugrozile su ovaj aranžman, pa je hrvatska vlada pomagala JANAF-u u komunikaciji sa američkim vlastima radi dobijanja dozvola za nastavak transporta.
Posljednje produženje dozvole, prema informacijama iz izvornog teksta, objavljeno je 31. oktobra i važi do 11. decembra 2026. godine.
Tako se pokazalo da su, uprkos političkim sukobima i međusobnim optužbama, ekonomski interesi obje države zahtijevali saradnju.
Građani umorni od politike straha
Maja Sever smatra da su građani Srbije i Hrvatske već decenijama izloženi političkim strategijama koje podstiču strah, nacionalizam i netrpeljivost, dok se mnogo manje pažnje posvećuje kvalitetu života, slobodi medija i stvarnim društvenim problemima.
Ona ističe da otvorena pitanja između dvije države, uključujući nestale osobe, ratne zločine i prava nacionalnih manjina, ne smiju biti zaboravljena niti relativizovana. Međutim, ta pitanja zahtijevaju ozbiljnu politiku i odgovornost, a ne njihovo povremeno korišćenje za podizanje političke popularnosti.
Korupcija, klijentelizam, politički pritisci, loši uslovi rada i odlazak mladih predstavljaju probleme koji opterećuju građane obje države.
Zato je, prema ocjenama sagovornika koje prenosi Nova.rs, ključno pitanje da li će političke promjene u Srbiji otvoriti prostor za drugačije odnose sa Hrvatskom i regionom.
Jer, dok političke elite imaju interes da održavaju atmosferu sukoba, građani obje države imaju mnogo više zajedničkih problema nego što to politička retorika često želi da prizna.
nova.rs
