VOICE OF MONTENEGRO

The first online portal for citizens in the country and in the diaspora

​ŽENE U PRIVREDNOM ŽIVOTU CRNE GORE: Trgovkinje, krčmarice i zajmodavke u XIX vijeku 

Avatar photo

VOMINFO

15. novembar 2026.

​Arhivska dokumenta otkrivaju manje poznatu stranu crnogorske društvene istorije: žene koje su se u XIX i početkom XX vijeka bavile trgovinom, ugostiteljstvom, zanatstvom, pozajmljivanjem novca i samostalnim poslovima.

​

​Prema evidencijama iz 1880. i 1881. godine, na Cetinju je od 53 evidentirane trgovačke radnje njih 18 bilo upisano na žene. Na Rijeci Crnojevića 13 od 50, u Danilovgradu 6 od 28, a u Nikšiću 5 od 75.

​Na Rijeci Crnojevića posebno se izdvaja podatak o 12 obućarskih radnji koje su vodile žene, od kojih je 11 vlasnica bilo iz Dobrskog Sela. 

​Među njima su Marica Piletić, koja je 1877. godine uložila 360 talijera u trgovački posao sa Milovanom Miloševim, uz dogovor o podjeli dobiti napola.

​U dokumentu Velikog suda zabilježeno je:

„Marica je dala Milovanu u trgovinu 360 talijera a Milovan da radi sa ovijema parama i da podijele dobit na pola.“

​Marija Markova sa Ljubotinja bila je krčmarica Velikog Štaba i pred sudom je potraživala dugovanja svojih mušterija. 

Jane Mihova, krčmarica sa Rijeke Crnojevića, takođe je sudskim putem zahtijevala naplatu duga.

​Gospava Karova Pavić – Trgovkinja, krčmarica i pekarka

​U zapisniku Kapetanskog suda u Šavniku od 11. maja 1912. godine zabilježeno je svjedočenje Gospave Karove Pavić, koja je svoju trgovačku djelatnost započela još 1876. godine.

​O svom poslu izjavila je:

​„Manufaktursku i krčmarsku radnju vazde smo obavljali, (mješovitu trgovinu) koje i sada upražnjavamo. Dalje sada radim i pećarsku radnju (imam peć za ljeba).“

​Pored trgovine i krčme, imala je i sopstvenu pekarsku peć.

• Pravila Društva za pomaganje trgovačke i zanatske djelatnosti u Crnoj Gori iz 1903. godine predviđala su članstvo bez razlike pola i položaja.

• Pravilnik o hanovima iz 1905. godine, u članu 18, izričito je priznavao pravo obavljanja te djelatnosti „kako muška tako i ženska lica“.

​Ova dokumenta ne znače da je u tadašnjoj Crnoj Gori postojala puna društvena i pravna ravnopravnost žena. Ipak, jasno pokazuju da njihovo učešće u privredi nije bilo zanemarljivo.

​Iza trgovačkih spiskova, priznanica i sudskih zapisnika ostala su imena žena koje su ulagale novac, vodile poslove, naplaćivale dugove i pred državnim institucijama štitile svoje interese. Njihova imena zaslužuju mjesto u istorijskom pamćenju Crne Gore. 

​izvor:

Slavka Jovićević, „Prilog proučavanju učešća žena u privrednom životu Crne Gore krajem XIX i početkom XX vijeka“, Arhivski zapisi, XVII/2010, br. 2, str. 39–66. Državni arhiv Crne Gore

preuzeto sa: https://t.me/only_montenegro/1109

Avatar photo

VOMINFO

Informativni portal posvećen Crnoj Gori, regionu i svijetu. Donosimo vijesti iz politike, ekonomije, društva, kulture i drugih oblasti, povezujući Crnu Goru sa njenom dijasporom.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *